Kapara!
Kapara je svota novca ili neka druga stvar koju jedna stranka daje drugoj, u pravilu, prilikom sklapanja ugovora.
U Zakonu o obveznim odnosima propisano je (čl. 303.) da ukoliko je jedna strana dala drugoj stanoviti iznos novca ili stanovitu količinu drugih zamjenjivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra zaključenim kada je kapara dana, ako nije što drugo dogovoreno.U slučaju udovoljenja ugovoru kapara se mora vratiti ili uračunati u ispunjenje obveze. Ako što drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne može odustati od ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može učiniti druga strana vraćanjem dvostruke kapare.Dakle, kapara ima dvostruku svrhu.Ona služi kao potvrda o zaključenju ugovora i njome se pojačava sigurnost da će se obveza ispuniti.
Da bi stanoviti iznos novca koji je u trenutku zaključenja ugovora jedna strana dala drugoj u slučaju spora bio kapara ili djelomično ispunjenje ugovora, potrebno je utvrditi da li su stranke ugovorile kaparu. Davanju kapare treba prethoditi sporazum stranaka koji je sporedni ugovor o kapari.
Ako se ugovor ispuni primatelj kapare dužan je vratiti primljenu kaparu ili je uračunati u radnju stranke koja je kaparu dala, ako je to moguće prema naravi radnje. Kapara se vraća ako su se stranke sporazumjele da se ugovor neće ispuniti ili ako nijedna stranka nije odgovorna što ugovor nije ispunjen.U ovim slučajevima prestala je svrha kapare.
Imovinske posljedice ugovaranja kapare nastaju tek kad se ugovor ne ispuni zbog uzroka za koje je odgovorna jedna stranka.
Ako je za neizvršenje ugovora odgovorna osoba koja je dala kaparu, druga strana može po svom izboru tražiti izvršenje ugovora, ako je to još moguće i tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom (čl. 304. st. 1. ZOO).
Ako je za neizvršenje ugovora odgovorna osoba koja je primila kaparu, druga strana može, po svom izboru, tražiti izvršenje ugovora, ako je to još moguće ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare (čl. 304. st. 2. ZOO).
U svakom slučaju kad druga strana traži izvršenje ugovora, ona ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog zakašnjenja (čl.304. st. 3. ZOO).U situaciji djelomičnog ispunjenja obveze, vjerovnik ne može zadržati kaparu, nego mora tražiti ispunjenje ostatka obveze i naknadu štete zbog zakašnjenja ili tražiti naknadu štete zbog nepotpunog ispunjenja, ali se u oba slučaja kapara uračunava u naknadu. Ako vjerovnik raskine ugovor i vrati ono što je primio kao djelomično ispunjenje, on može birati između ostalih zahtjeva koji pripadaju jednoj strani kad je ugovor ostao neizvršen krivnjom druge (čl. 305. ZOO).
Kapara može imati i značaj odustatnine. To je onda kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora i svaka strana može odustati od ugovora uz gubitak kapare odnosno povratak dvostruke kapare (čl. 306-307. ZOO). Kad se kapara smatra kao odustatnina, od ugovora može odustati i strana koja je kriva za neizvršenje ugovora.
Kolika je kapara? U Republici Hrvatskoj kapara u pravilu iznosi 10% od iznosa kupoprodajne cijene ili po dogovoru između stranaka kupoprodajnog ugovora.
